Zdravstvena anksioznost odnosi se na zabrinutost da postoji ili bi mogla postojati prijetnja vašem zdravlju, što izaziva osjećaj tjeskobe. Svi se s vremena na vrijeme zabrinemo za svoje zdravlje – primjerice, dok čekamo nalaze ili primijetimo neku novu tjelesnu senzaciju. Međutim, kada je ta zabrinutost učestala, preplavljujuća i otežava svakodnevno funkcioniranje, tada govorimo o zdravstvenoj anksioznosti kao problemu koji zaslužuje pažnju.
Na što se strahovi mogu odnositi?
Zdravstveni strahovi mogu biti specifični, poput straha od raka, Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, srčanog udara, poremećaja štitnjače ili mentalnih bolesti poput shizofrenije. No, kod nekih ljudi zabrinutost nije usmjerena na određenu dijagnozu – već postoji opći osjećaj da „nešto nije u redu“.
Zdravstvena anksioznost ne mora se odnositi samo na vlastito zdravlje – često je usmjerena i na zdravlje voljenih osoba. Na primjer, roditelj koji primijeti da je dijete češće umorno može se zabrinuti da se radi o ozbiljnoj bolesti poput leukemije. Partner koji čuje učestali kašalj voljene osobe može se početi bojati da je riječ o raku pluća.
Kada zdravstvena zabrinutost postaje problem?
Blaga zabrinutost za zdravlje dio je ljudskog iskustva. Međutim, zdravstvena anksioznost postaje problem kada:
- Zabrinutost postaje pretjerana i učestala
- Nije razmjerna stvarnoj medicinskoj opasnosti
- Ustrajete u uvjerenju da ste bolesni unatoč negativnim nalazima i uvjeravanju liječnika
- Dolazi do nekorisnih ponašanja poput stalnog provjeravanja simptoma, učestalog traženja uvjeravanja od liječnika, obitelji ili prijatelja, ili pak izbjegavanja pregleda, razgovora o zdravlju i informacija o bolestima
- Ometaju vaše svakodnevno funkcioniranje, izazivaju patnju, umanjuju kvalitetu života
U takvim slučajevima govorimo o zdravstvenoj anksioznosti, a ne samo o “brizi za zdravlje”.
Ali imam stvarne simptome!?
Važno je istaknuti da zdravstvena anksioznost ne znači da su vaši simptomi „izmišljeni“ ili „samo u glavi“. Mnogi ljudi sa zdravstvenom anksioznošću imaju stvarne tjelesne senzacije – koje mogu biti posljedica stresa, anksioznosti, ali i nedijagnosticiranih, pa čak i postojećih zdravstvenih stanja.
Dakle, nije presudno imate li medicinsku dijagnozu ili ne, već način na koji reagirate na simptome. Ako na zdravstvene senzacije reagirate stalnim provjeravanjem, brigom, izbjegavanjem ili traženjem uvjeravanja, zdravstvena anksioznost može biti ono što zapravo narušava vašu svakodnevicu.
