Kognitivno-bihevioralna terapija ili KBT (eng. Cognitive-Behavioural Therapy – CBT) je psihoterapija zasnovana na znanstvenim dokazima i znanstvenim istraživanjima.
Osnovna postavka terapije je da naše misli utječu na to što osjećamo i kako se ponašamo. To znači da se dvije osobe koje se nalaze u jednakoj situaciji, mogu ponašati na sasvim različite načine, ovisno o načinu njihova razmišljanja.
KBT je relativno kratkotrajna, na problem usmjerena psihoterapija. Prosječno trajanje terapije uključuje 10 do 16 sastanaka, iako je ponekad dovoljno i samo nekoliko sastanaka. Osim toga, moguće je i produžiti terapiju produžiti na 20-ak susreta. Uobičajeno se termini održavaju jednom tjedno.
Cilj terapije je promijeniti način razmišljanja i s terapeutom se upustiti u konkretno rješavanje problema, čime se čuva mentalno zdravlje i potiče se osjećaj zadovoljstva i produktivnosti.
Vrlo je strukturirana – na početku psihoterapije klijent i terapeut zajednički dogovaraju ciljeve i plan rada.
Primjenjuju se upitnici i testovi kojima se nastoji detaljnije ispitati klijentovo funkcioniranje, a rezultati na upitnicima i testovima korisni su i za provjeru postizanja postavljenih ciljeva i napretka u psihoterapiji.
KBT je usmjerena na teškoće koje su prisutne ovdje i sada, odnosno na teškoće koje su prisutne u klijentovom životu prilikom dolaska na psihoterapiju. Ne radi se u većoj mjeri na ranim iskustvima iz djetinjstva, iako se i na tome može, a često i treba raditi.
Važna je uloga domaćih zadaća: klijent između dva susreta uvježbava tehnike koje je naučio na terapiji jer je cilj terapije što prije ga osamostaliti kako bi bio “sam svoj terapeut”. Stoga klijenti i nakon završetka terapije znaju kako i dalje rješavati moguće nove poteškoće u vlastitom životu.
- učinkovitost kognitivno-bihevioralne terapije potvrđena je za tretman brojnih psihičkih teškoća i poremećaja:
- depresija i anksiozni poremećaji
- hipohondrija
- nesanica i problemi sa spavanjem,
- opsesivno-kompulzivni poremećaj
- problemi s agresijom
- ovisnosti o lijekovima, drogama i alkoholu
- poremećaj hranjenja
- poremećaji ličnosti
- ima široku primjenu i izvan uske kategorije psihičkih poremećaja, primjerice za:
- sniženo samopoštovanje i samopouzdanje
- partnerske probleme
- nekvalitetne komunikacijske vještine
- nedovoljnu asertivnost (zauzimanje za sebe)
Što znači izraz „kognitivno-bihevioralna terapija“ (KBT)?
K = kognicija – misao, percepcija (opažanje s našim tumačenjem situacije), predodžbe, sjećanja vjerovanja…
B = bihevioralna – (engl. Behaviour =ponašanje)
Kako i sam naziv upućuje, radi se o terapiji koja je usmjerena na mijenjanje načina kako mislimo (i tumačimo stvari) i kako se ponašamo, a sve to kako bismo se osjećali i funkcionirali bolje u svakodnevnom životu.